Zašto se daruje 450 mL krvi? Krv je lijek. Da bi liječenje bolesnika bilo uspješno, mora se primijeniti u točno određenoj količini kao i svaki drugi lijek. Organizam odrasle osobe, tjelesne težine iznad 55kg ima više od 4,5 L krvi. Prosječno, krv čini 12% tjelesne težine čovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Davanje 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne količine krvi. Uobičajeno doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i prema tome se izračunava potreban broj doza krvnih pripravaka za liječenje bolesnika.

Gdje i kada se može davati krv? Krv možete davati svakodnevno na organiziranim akcijama davanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Redovite akcije davanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama i mjesnim zajednicama (mjesnim odborima). Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima. U svim transfuzijskim ustanovama krv možete davati saki radni dan.

Tko je dobrovoljni darivatelj krv? Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.

Tko organizira dobrovoljno davanje krvi? Organizaciju dobrovoljnog davanja krvi u većini zemalja svijeta provode humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, razni klubovi dobrovoljnih darivatelja krvi i transfuzijska služba.

Zašo se organizira dobrovoljno davanje krvi? Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek - darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

PREPORUKE ZAŠTITE ZA STARIJE OSOBE OD VELIKIH VRUČINA

Novosti | 08-07-2018

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe kod izlaganja visokim temperaturama zraka iznad 30 °C
Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:

1. Starije osobe se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;

3. Nužno je dnevno uzimanje dovoljno tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za starije osobe;

4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće usta i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starijeg čovjeka i čistoću njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;

9. Za starije osobe je važna stalna i tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno stalno se kretati u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.

Izvor: https://zdravlje.gov.hr/protokoli/1566