Zašto se daruje 450 mL krvi? Krv je lijek. Da bi liječenje bolesnika bilo uspješno, mora se primijeniti u točno određenoj količini kao i svaki drugi lijek. Organizam odrasle osobe, tjelesne težine iznad 55kg ima više od 4,5 L krvi. Prosječno, krv čini 12% tjelesne težine čovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Davanje 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne količine krvi. Uobičajeno doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i prema tome se izračunava potreban broj doza krvnih pripravaka za liječenje bolesnika.

Gdje i kada se može davati krv? Krv možete davati svakodnevno na organiziranim akcijama davanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Redovite akcije davanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama i mjesnim zajednicama (mjesnim odborima). Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima. U svim transfuzijskim ustanovama krv možete davati saki radni dan.

Tko je dobrovoljni darivatelj krv? Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.

Tko organizira dobrovoljno davanje krvi? Organizaciju dobrovoljnog davanja krvi u većini zemalja svijeta provode humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, razni klubovi dobrovoljnih darivatelja krvi i transfuzijska služba.

Zašo se organizira dobrovoljno davanje krvi? Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek - darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

Zaštita okoliša – viši standard života

 ZAŠTITA OKOLIŠA – VIŠI STADARD ŽIVOTA
BUNARI I IZVORI PITKE VODE

PODPROJEKTI:

– EKOPHONE – ZELENI TELEHON
– SVJETSKI DAN VODA
– DAN PLANETA ZEMLJE
– ŠETNICA – NA RIJECI LONJI
– U ŠUMI „PETICA“
– „DABAR“
AUTORICA PROJEKTA:
Ivana Bajt, dipl.uč.

 

UVOD

 „Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je pažljivo koristi.“ Točka 10. Europske povelje o vodi.
Voda za piće je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo i to bez obzira na zemljopisni položaj, socijalni status, vjeru i rasu, jer je potreba za vodom opće poznata za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.
Bunari su kopana ili bušena mjesta u zemlji koji se grade na vodonosnom zemljištu, odnosno na mjestima na površini zemlje ispod kojih se nalaze glavni tokovi podzemnih voda, čvorišta podzemnih tokova voda, vodeni izvori, rijeke i dijelovi rijeka ponornica i sli. Bunari služe za vađenje takvih voda i njihovo korištenje za piće (ukoliko bakteriološki i kemijski nalazi pokazuju da je voda pogodna za piće), pranje, navodnjavanje i sve druge potrebe. U ravnicama duž rijeka, gdje nema izvorske vode i dobre podzemne vode u većim količinama, voda za piće i druge potrebe dobiva se bušenjem tzv. arteških bunara. Arteški bunari dobili su ime po francuskoj oblasti Artoa gdje su svi bunari prvi puta bušeni. Arteške vode su čiste, bakteriološki gotovo uvijek ispravne i spadaju u najbolje vode.
 Koliki su izgledi da čista i pitka voda za Hrvatsku u budućnosti postane ono što je nafta za zemlje bogate tim „crnim zlatom“? Prilično velika, tvrde stručnjaci. Jer naša zemlja, prema njihovim riječima, spada među čistom vodom bogatije europske zemlje. Iako ona danas nema ni približno vrijednost „crnog zlata“, sve je više naznaka da bi joj se u budućnosti mogla približiti, a možda čak postati vrjednija od nafte. Jer, svjetska potrošnja pitke vode se zbog rasta stanovništva i drugih razloga ubrzano povećava, dok se raspoložive zalihe pitke vode ne povećavaju. Štoviše, zbog zagađenja se stalno smanjuju. Tako sada zalihe vode upotrebljive za piće i druge životne potrebe čine svega nekoliko postotaka od ukupne količine vode na Zemlji. Opstanak života na zemlji bit će izravno ugrožen kada potrebe za pitkom vodom prerastu raspoložive zalihe.
 Stručnjaci očekuju da bi se to moglo dogoditi relativno brzo, za nekoliko desetljeća. Zato nije ni čudo da su sve češće prognoze da bi ratove za naftu u nekom scenariju mogli zamijeniti ratom za vodu. U takvoj situaciji nije ni čudo da raste potražnja za pitkom vodom iz Hrvatske. Tako posljednjih godina stalno raste broj hrvatskih tvrtki koje pune pitku vodu u boce, a mnogi postižu sve bolje izvozne rezultate.
 S obzirom na ovakva predviđanja vrlo je tužno gledati kako postoji velik broj bunara i izvora pitke vode koji trenutno ostaju neiskorišteni i zapušteni u pejzažu. Takvo nelogično i licemjerno ponašanje u najmanju ruku nepošteno prema svima onima koji su sav svoj trud uložili u to da si osiguraju dovoljne količine pitke vode da bi mogli imati normalan život. 
Danas kada su nam tehnološka dostignuća, osim razvoja, omogućili i poveliku dozu beskrupulozne razmaženosti zaboravljamo u ono što je u ne tako davnoj prošlosti bilo sastavni dio života. Sada kada se na nacionalnom i globalnom planu i izrađuju strategije valorizacije pitke vode krajnje je vrijeme da se i lokalne strukture počnu s poštovanjem odnositi prema tom prirodnom daru.

Projekt je započeo u 2006. godini.

 

SVHA PROJEKTA

 Mladež Gradskog društva Crvenog križa Ivanić – Grad „Dabar“ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Ivanić – Grad i vatrogasnim zajednicama bi u 2010. godini nastavio s projektom pronalaženja starih i zapuštenih bunara pitke vode na području otoka Ivanića i osposobili ih za normalno korištenje. Takvih je bunara na našem području puno i osim na našu lijenost i aljkavost ukazuju i na nelogičan odnos prema vrijednim objektima ne samo u gospodarskom već i u etnografskom i kulturološkom smislu. Navedene organizacije bi svojim aktivnostima pokušale promijeniti takvo neracionalno ponašanje i osposobiti što je moguće više takvih direktnih kontakata s prirodnim resursima, u ovom slučaju pitkom vodom.
Mladež Gradskog društva Crvenog križa Ivanić – Grad obilježila bi svjetsko dan voda i dan planeta Zemlje i time potaknule građane Ivanić – Grada na razmišljanje i djelovanje na području zaštite okoliša, posebno rijeke Lonje i životinje dabar.
Klub mladeži HCK „Dabar“ Ivanić – Grad, nastojat će realizirati u okviru projekta slijedeće pod projekte:
 Uvođenje dežurnog telefona – Ekophone – zeleni telefon sa zadacima primanja obavijesti od građana o potrebama čišćenja terena, uređenju okoliša i odvozu smeća. Terenske jedinice mladeži po svom programu aktivnosti uključit će se u uređenje i zaštitu okoliša.
 Mladež HCK prihvatila je inicijativu u Gradu Ivanić – Gradu za uređenje obale rijeke Lonje u Ivanić – Gradu u šetnicu i biciklističku stazu, sa mjestima za igru djece i druženje i odmor mladeži i građana, s posebnim zadatkom uređenja mjesta za pristup osoba s invaliditetom. U sklopu podprojekta je i nastavak čišćenja i uređenja šume „Petica“ u Ivanićkom Graberju, i mjesta gdje su počeci bušenja nafte u Republici Hrvatskoj i posebno naftalana i uređenje biciklističke staze kroz šumu Marča.
 Poseban podprojekt je promidžba DABRA, koji je ponovno vraćen u RH. Uređenje prostora u Belicevoj 1 za stalnu izložbu o životinji dabar.
CILJEVI PROJEKTA

 Primarni cilj ovog projekta je osposobljavanje već postojećih bunara i izvora pitke vode i to ne samo za gospodarstvo, već i za etnografsko, kulturološko, turističko i edukativno valoriziranje. Razlozi za to se ne očituju samo u želji za uljepšavanjem okoliša već i u nastojanju za promjenom odnosa prema prirodnoj u društvenoj baštini. Ciljana grupa bila bi svi građani Otoka koji će imati neposredne koristi od ovog programa, ali pogotovo oni koji žive u blizini postojećih izvora te će obnavljanje bunara moći koristiti za sve dnevne potrebe.
 Obilježavanje svjetskog dana voda te dana planeta Zemlje građani Ivanić – Grada bili bi upoznati s problemima zaštite okoliša, prvenstveno problem zagađenja rijeke Lonje i problem ugroženosti životinje dabar. Nakon upoznavanja problema poradili bi na djelovanju na tom planu.
Kroz stalnu izložbu o dabru želimo građane upoznati sa tom životinjom, njezinim staništem na našem području i njezinom važnošću.
Cilj Ekofona je smanjiti broj divljih odlagališta otpada, spriječiti njihov nastanak, povećati ekološku svijest te povećati zadovoljstvo građana očuvanjem okoliša čistim.

 

REALIZACIJA

 U 2006. godini članovi Kluba mladeži HCK „Dabar“ napravili su letak za postojeći projekt. Leci su poslani u osnovne škole u Ivanić – Gradu, Kloštar Ivaniću, Križu, Posavskim Bregima. Započela su lociranja starih i zapuštenih bunara.
Svjetski dan voda (22.03) obilježen je uz pomoć plakata vezanih uz Svjetski dan voda i rijeku Lonju, te igrom za mlađe građane „Upoznajmo Ivanić bolje“.
Dan planeta Zemlje (22.04.) obilježile su Udruga Zlatno doba, turistička zajednica Ivanić – Grad, dječji vrtić Ivanić – Grad, Klub mladeži HCK „Dabar“ na trgu Vladimira Nazora zainteresirali građane uz pomoć plakata i darova za Dan planeta Zemlje i 10 obljetnicu životinje dabar u Ivanić – Gradu.
Od polovice siječnja do polovice srpnja svaki petak u terminu od 17 – 19 sati radio je Ekophone (Ekofon) na koji su građani mogli javljati lokacije divljih odlagališta otpada.
Projekt nije realiziiran u 2009. godini zbog nedostatka financijskih sredstava i nedovoljne podrške lokalnih zajednica.

PROVEDBA

 Projekt bi se do kraja izveo tijekom 2010. godine. Nakon toga bi se samo nastavio održavanje bunara i izvora i evaluacija cijelog procesa. Podprojekt bi se nastavio realizirati i narednih godina.
Prva aktivnost bila bi medijsko upoznavanje stanovnika otoka Ivanića s projektom. Javnosti bi se, preko medija, u potpunosti obznanili ciljevi i tijek akcija te bi ih se zamolilo za pomoć. Obznanilo bi se i broj telefona na koji bi oni mogli dojaviti lokacije objekata koji su u interesu naše akcije te na takav način olakšali rad našoj terenskoj jedinici.
Sljedeća aktivnost bila bi izlazak terenske jedinice Kluba mladeži „Dabar“ Ivanić – Grad na teren, lociranje starih, zapuštenih i zaboravljenih buinara i izvora te unošenje lokacije na karte i planove. U tome bi nam pomogli povjerenici Crvenog križa koji bi nas upoznali sa situacijom na području na kojem oni djeluju.
Nakon izrade tematskih karata lokacija bunara i izvora ponovno bi se izlazilo na teren, no ovoga puta zajedno s vatrogasnim zajednicama DVD – ima. Oni bi, s obzirom na svoja sredstva, mehanizaciju i znanje- bili nosioci u ovoj fazi.Naime u ovoj fazi bi se locirani bunari i izvori očistili, uredili i osposobili za korištenje.
Nakon toga bi se voda iz bunara i izvora poslala na bakteriološku i kamijsku analizu. Na temelju toga bi se odredio stupanj upotrebljivosti bunara.
Po završetku provedbe na terenu rezimirala bi se cjelokupna akcija i napravio izvještaj. Izvještaj bi se poslao svim subjektima koji su u manje ili više direktnoj vezi s provedbom projekta kao i medijima. Isto tako bi se informiralo građanstvo o ishodu akcije.  Obavijestilo bi se koji su bunari i izvori obnovljeni i osposobljeni za rad kako bi ih mogli početi valorizirati.
Svjetski dan voda obilježili bi 22.03. i to tako da bi članovi Kluba mladeži HCK „Dabar“ napravili nekoliko letaka, a mlađe građane privukli bi igrom vezanom za zaštitu voda.
Dan planeta Zemlje obilježili bi 22.04 tako što bi članovi Kluba mladeži HCK „Dabar“ napravili neke plakate i pripremili radio emisiju, a za mlađe građane radionice na temu Dana planeta Zemlje.
Na Ekophone, zeleni telefon, uvelo bi se stalno dežurstvo telefona, evidencija javljenje građana, obavijesti nadležnim institucijama i terenskoj jedinici.
Uređenje šetnice realiziralo bi se kroz vlastite aktivnosti mladeži i terenskih jedinica, inicijativom za izradu potrebnih projekata u Gradu i suradnja s drugim udrugama.
Promidžba dabra organizirala bi se kroz razne aktivnosi vlastite i u suradnji sa Turističkom zajednicom Grada i Šumarskim fakultetom u Zagrebu (izložbe, maskote, promidžbeni materijal, predavanja, natpisi u tisku). Tijekom ove godine uredio bi se prostor u Belicevoj 1 za stalnu izložbu o životinji dabar.

VREMENSKI ROKOVI

 Kao što je već bilo spomenuto ranije u tekstu,projekt bi bio dovršen tijekom 2010. godine, a nakon toga se samo nastavlja sa održavanjem bunara i izvora i evaluacijom cijeloga procesa.
Prva faza koja se odnosi na medijsku prezentaciju projekta dovršena je tijekom 2007. godine.
Druga faza se odnosi na pronalaženje i kartiranje bunara i izvora.Taj rad bi započeo čim bi do dopustili vremenski rokovi. Naime po planu bi to sigurno bilo već početkom ožujka, no u slučaju dužeg zadržavanja snijega ili pak ranijeg dolaska toplog vremena, mogući je raniji ili kasniji izlazak na teren. Predviđanje je da bi kartiranje trajalo oko dva mjeseca.
Treća faza u kojoj se predviđa konkretan rad na bunarima i izvorima bi svakako počela u svibnju i trajala sve do listopada. S obzirom da ova faza predviđa usaglašenje između Kluba mladeži i vatrogasnih zajednica ostavljeno je dovoljno predviđenog vremena da se svi zadaci izvrše.
Evaluacija i izvještaji rezultata akcije bi se radili po završetku akcije, dakle od listopada pa do studenog.
PRAĆENJE I OCJENJIVANJE

 Pri Klubu mladeži HCK „Dabar“ bi se oformila referentna grupa koja bi pratila cijelu provedbu projekta. Na osnovi toga bi se vršila ocjenjivanje rada i donosilo zaključke. U slučaju potrebe, zbog raznih nepredviđenih prepreka koje bi se pojavile u procesu provedbe, referentna grupa bi ih na vrijeme trebala otkriti i predložiti mjere kojima bi se te mjere uklonile. Ona će biti zadužena za mijenjanje i prilagođavanje projekta trenutnom stanju. Isto tako će biti zadužena za ostvarivanje kontakata sa suradnicima i građanima kako bi i njih uključili u proces ocjenjivanja. Referentna grupa će imati zaduženje izvještavati medije o trenutnom statusu akcije.

LJUDSKI RESURSI

 Projekt će provoditi Klub mladeži Gradsko društva Crvenog križa Ivanić – Grad „Dabar“, Gradsko društva Crvenog križa Ivanić – Grad, te vatrogasne zajednice. Suradnja se očekuje s Gradskom upravom, Zavodom za bakteriološku analizu, srednjom školom „Ivan Švear“, Radio Ivanićem, Otokom Ivanićem, te građanima otoka Ivanića.

POTREBNA SREDSTVA

 Sredstva koja su nam potrebna za provedbu projekta su: A4 papir, škare, ljepljive vrpce, markeri, flomasteri, tekuće ljepilo, plakati, fotokopirni stroj, računalo, hrana i piće za ljude na terenu, planovi područja otoka Ivanića u mjerili 1:2 500 i 1:5 000 te topografske karte u mjerilu 1:10 000, kompasi, dalekozori.
Za izradu letaka, pamtilica, goriva za vozila, analizu vode, uređenje bunara i izvora pitke vode (razni materijali).
Potrebni su alati (lopate, motike, štihače, kosilice) za uređenje šetnice. Materijal za postavljenje klupa i stolova i materijal za uređenje biciklističke staze, šetnice i drugim mjesta za igru. Troškovi telefona i dežurstva.

Za projekt i svaki podprojekt posebno će se razraditi potrebni materijali i financijska sredstva, ovisno o tome koliko će moći osigurati sredstva kroz razne izvore.