Zašto se daruje 450 mL krvi? Krv je lijek. Da bi liječenje bolesnika bilo uspješno, mora se primijeniti u točno određenoj količini kao i svaki drugi lijek. Organizam odrasle osobe, tjelesne težine iznad 55kg ima više od 4,5 L krvi. Prosječno, krv čini 12% tjelesne težine čovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Davanje 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne količine krvi. Uobičajeno doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i prema tome se izračunava potreban broj doza krvnih pripravaka za liječenje bolesnika.

Gdje i kada se može davati krv? Krv možete davati svakodnevno na organiziranim akcijama davanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Redovite akcije davanja krvi provode se u svim većim radnim organizacijama i mjesnim zajednicama (mjesnim odborima). Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima. U svim transfuzijskim ustanovama krv možete davati saki radni dan.

Tko je dobrovoljni darivatelj krv? Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta.

Tko organizira dobrovoljno davanje krvi? Organizaciju dobrovoljnog davanja krvi u većini zemalja svijeta provode humanitarne organizacije poput Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, razni klubovi dobrovoljnih darivatelja krvi i transfuzijska služba.

Zašo se organizira dobrovoljno davanje krvi? Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek - darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

Klub osoba s dijabetesom “Za bolji život”

 KLUB OSOBA S DIJABETESOM “ZA BOLJIŽIVOT”

Gradsko društvo Crvenog Križa Ivanić-Grad u suradnji s poduzećem Salvus d.o.o. i Gradskom udrugom umirovljenika započela je u sklopu akcije “Za zdravlje” u 2008. godini aktivnosti na mjerenju glukoze u krvi, tlaka i težine (obuhvaćenpo je oko tisuču osoba). Ova aktivnost je nastavljena i u 2009. godinii na prijedlog građana ustrojen je Klub za osobe s dijabetesom “Za bolji život”. Klub je izradio letke, raspored mjerenja šećera u krvi i tlaka, članske kartone i drugu dokumentaciju, organizirao stalna predavanjaza članove Kluba i građanstvo, radio emisije, anpise u lokalnom tisku i u časopisu “Dijabestes”, te realizirao mnogobrojne druge aktivnosti.
Za rad kluba vlada veliko zanimanje građana, a u rad Kluba do sada se uključila 81 osoba.

ŠTO JE TO DIJABETES ?

Dijabetes (šećerna bolest) bolest je metabolizma kod koje dolazi do povećanja glukoze (šećera u krvi), a javlja se kao posljedica poremećenog izlučivanja INZULINA, tj. bolesti gušterače.

Normalna koncentracija glukoze u krvi izmjerena natašte iznosi: 5,2 – 6,2 mmol/1. Ukoliko je slučajno izmjerena koncentracija glukoze u krvi u vrijednosti od 10,5 mmol/1 te 7,0 mmol/1 natašte tada možemo govoriti da je došlo do razvitka šećerne bolesti.

SIMPTOMI DIJABETESA?

obilno mokrenje, žeđanje, glad, gubitak težine, umor, problemi s vidom.

Postoje dva tipa dijabetesa:
TipI – javlja se u djetinjstvu tkz – mladenački ili juvenilni dijabetes.
TipII – razvija se u odraslih osoba.

TERAPIJA:

Dijabetes tip I – inzulin je uvijek potreban tijekom liječenja.
Dijabetes tip II uvode oralni antidijabetici (tablete) eventualno u pacijenta s visokom kncentravijom šećera u krvi uvodi se inzulin. Prehrana, tjelovježba, smanjiti razinu stresa.

KOMPLIKACIJE:

Problemi s vidom, dijabetičko stopalo, poremećaj rada bubrega, oštećenje živaca na periferiji, pštećenje srca i krvnih žila.

ŠTO MORAM ČINITI DA NE POSTANEM DIJABETIČAR?

1. Paziti na tjelesnu težinu.
2. Pravilno se hraniti: unositi manje količine masnih, teških, začinjenih i slanih jela, suhomesnate proizvode, slatke namirnice, bijeli kruh i tjesteninu.
3. Jesti puno voća, povrća, piti puno tekućine po mogućnosti vodu ili nezaslađene čajeve.
4. baviti se tjelesnom aktivnošću primjereno dobi (lagane šetnje, vožnja biciklom, plivanjem, vježbe razgibavanja, joga, pilates).
5. Maksimalno izbjegavati stresne situacije.
6. Redovito odlaziti na sistematske preglede i barem jednom godišnje izmjeriti vrijednosti šećera u krvi.
7. Vodoto normalan i zdrav život te slušati savjete sliječnika.
ŠTO MORAM ČINITI AKO SAM POSTAO DIJABETIČAR?

1. Redovito se kontrolirati kod obiteljskog liječnika.
2. Održavati urednu razinu šećera u krvi, masnoća u krvi, te regulirati krvni tlak.
3. Redovito kontrolirati razinu šećera u krvi svojim osobnim glukometrom.
4. Redovito e kontrolirati kod liječnika dijabetologa, oftamologa (po potrebi kardiologa, nefrologa, dermatovenerologa).
5. Redovito uzimati propisanu terapiju.
6. Pravilno se hraniti: smanjiti unos slatkih namirnica na minimalnu razinu, koristiti slatke namirnice proizvedene za dijabetičare. U prehranu uvesti integralnu tjesteninu, rižu, brašno, kruh. Smanjiti unos masnih proizvoda. uzimati višestruko nezasićene masti (Omega-3). Smanjiti unos soli, uzimati vitamine i antioksidanse.
7. baviti se tjelesnom aktivnošću.
8. paziti na higijenu stopala.
9. Čuvati se zadobivanja ozljeda (otvorene rane).

 

Kako postati član Kluba osoba s dijabetesom “Za bolji život”
Ispunite pristupnicu za članstvo kluba:

1. U mjestu mjerenja šećera i tlaka

2. U Savjetovalištu za osobe s dijabetesom (Salvus, tel.: 01/2823 267)

3. U Gradskom društvu Crvenog križa Ivanić-Grad (beliceva 1, tel: 01/2883 001)